Uvod
Strategija za mlade ne može odgovoriti na sve izazove s kojima se suočavaju mladi ljudi u Crnoj Gori, ali može postaviti ključne prioritete i sistem podrške mladim ljudima za proces tranzicije ka odraslom dobu. Ova Strategija je upravo to – pokušaj koordiniranog, participativnim procesom konsultacija podržanog planiranja ključnih ciljnih ishoda kad su u pitanju mladi u Crnoj Gori, te definisanja i jačanja adekvatnog institucionalnog okvira koji će biti sposoban da te ključne ciljne ishode i ostvari.
Iako je do sad uloženo mnogo značajnih i vrijednih napora da se položaj mladih u Crnoj Gori unaprijedi i to od strane najrazličitijih subjekata, organizacija civilnog društva, institucija na nacionalnom i lokalnom nivou, međunarodnih organizacija, entuzijasta i pojedinaca, postoji značajan prostor za unapređenje koordinacije cjelokupnog procesa. Ova Strategija pokušava da odgovori na taj problem i da kreira adekvatan formalni okvir za sistematično unapređenje položaja mladih u Crnoj Gori u kome će svi zainteresovani subjekti naći svoje mjesto.
Ključni prioriteti za mlade, definisani ovom Strategijom, rezultat su opsežnog participativnog procesa kroz koji je ovaj dokument nastao, a u kome su pored ključnih subjekata i zainteresovanih strana, prevashodno bili uključeni mladi ljudi širom Crne Gore.
Ova Strategija pokušava da kreira adekvatan formalni okvir za sistematično unapređenje položaja mladih u Crnoj Gori u kome će svi zainteresovani subjekti naći svoje mjesto.
Pored identifikacije ključnih prioriteta za period 2017–2021, ova Strategija definiše mjere, podmjere i aktivnosti koje treba sprovesti da bi se definisani prioriteti ostvarili, te aktere koji su zaduženi za njihovu implementaciju. Sastavni dio Strategije su Plan implementacije koji sadrži osnovne mjere i podmjere koje bi trebale dovesti do ostvarenja ključnih ishoda u planiranom roku s identifikacijom odgovornih subjekata za njihovo sprovođenje, godišnji Akcioni plan za 2017. godinu koji sadrži konkretne aktivnosti koje će se tokom prve godine implementacije sprovoditi, te plan za monitoring i evaluaciju realizacije Strategije.
Ovaj strateški okvir jasno pozicionira mlade kao pitanje od značaja za Crnu Goru i holističkim pristupom predviđa međusektorsku i multiresornu saradnju aktera omladinske politike. Strategija za mlade 2017– 2021. je dokument koji mlade pozicionira ne samo kao subjekte omladinske politike već i kao aktere odgovorne za planiranje, realizaciju, monitoring i evaluaciju iste.
Šta želimo da postignemo
Strategijom je definisano šest ključnih prioriteta – ključnih ishoda – kada su mladi ljudi u Crnoj Gori u pitanju, i to:
- Mladi ostvaruju ekonomsku i socijalnu sigurnost kroz olakšan pristup tržištu rada i sticanje zapošljenja.
- Mladima je obezbijeđen pristup kvalitetnom obrazovanju.
- Mladi aktivno, motivisano i proaktivno učestvuju u procesima donošenja odluka, razvoja zajednice i kreiranja i sprovođenja politika.
- Mladi su dobrog zdravlja, bezbjedni, imaju obezbijeđen pristup adekvatnom sistemu podrške za prelazak u odraslo doba i samorealizaciju.
- Mladi imaju pristup kvalitetnim kulturnim sadržajima kao kreatori i konzumenti.
- Uspostavljen je efikasan normativni i institucionalni okvir za sprovođenje omladinske politike.
Ključni ishodi za mlade koji su definisani ovom Strategijom rezultat su opsežnog participativnog procesa kroz koji je ovaj dokument nastao, a u kome su pored ključnih subjekata i zainteresovanih strana, prevashodno bili uključeni mladi ljudi širom Crne Gore. Pored identifikacije ključnih ishoda za period 2017–2021, ova Strategija definiše mjere, podmjere i aktivnosti koje treba sprovesti da bi se definisani ishodi ostvarili, te aktere koji su zaduženi za njihovu implementaciju
Ishod A - Mladi ostvaruju ekonomsku i socijalnu sigurnost kroz olakšan pristup tržištu rada i sticanje zapošljenja
Mladost je značajan period ljudskog života, ako ne i najvažniji, iz perspektive postavljanja temelja profesionalne karijere. Tokom ovog perioda, mladi formulišu svojetežnje i životne ciljeve, traže i pronalaze svoje uloge I odgovornosti u društvu i kreću ka ekonomskoj nezavisnosti. Ovo takođe znači da je mladost period socijalne I psihološke tranzicije, u kojoj su mladi pozvani da donesu važne odluke i izbore koji značajno utiču na tok njihovih života. Kvalitet života mladih u velikoj mjeri zavisi od toga koliko im je uspješna tranzicija od škole do posla. Neuspjeh da se dođe do dostojanstvenog posla nakon škole može imati ozbiljani trajan uticaj na profesionalni kapacitet i vještine mladih diplomaca, kao i na njihove prihode.
Bilo koje vrijeme provedeno u nezaposlenosti, nedovoljnoj zaposlenosti i neaktivnosti može ostaviti ožiljke na mladog pojedinca. Nasuprot tome, pozitivan početak na tržištu rada može imati pozitivan uticaj na profesionalni i lični uspjeh u kasnijim fazama života.
Strategija predviđa dio konkretnih mjera za olakšavanje pristupa tržištu rada i zapošljenje kroz koje mladi treba da ostvare svoju ekonomsku i socijalnu sigurnost.
Karakteristike i osnovni pokazatelji tržišta rada ukazuju da je u periodu od 2010. do 2015. godine, primijetan napredak u pogledu učinka mladih na tržištu rada Crne Gore. Naime, stopa zaposlenosti mladih (15-24 godine) porasla je sa 13,7% u 2010. godini na 18,8% u 2015. godini, dok je stopa aktivnosti porasla sa 25,1% na 30,2% u istom razdoblju. Takođe, stopa nezaposlenosti zabilježila je pad sa 45,5% u 2010. Na 37,6% u 2015. godini.
I pored dosadašnjih napora za unapređenje zapošljavanja i zapošljivosti mladih, ovo pitanje i dalje predstavlja značajan izazov na tržištu rada. Stoga, Strategija predviđa jedan dio konkretnih mjera kako bi se uticalo na unapređenje i olakšao pristup tržištu rada i zapošljenje kroz koje mladi treba da ostvare svoju ekonomsku i socijalnu sigurnost. Konkretno, strategijom se predviđa otklanjane barijera za pristup tržištu rada svim mladima, podrška razvoju preduzetništva mladih, smanjenje neaktivnosti mladih kao i uspostavljanje integrisanog i holističkog sistema podrške mladima za tranziciju ka dostojanstvenom zaposlenju.
Ishod B - Mladi imaju pristup kvalitetnom obrazovanju
Obrazovni proces u Crnoj Gori sprovodi se kroz različite vidove formalnog, neformalnog i informalnog obrazovanja. Ova tri oblika obrazovanja zajedno čine učenje sveobuhvatnim i stoga su neodvojive komponente cjeloživotnog učenja.
Komplementarnost formalnog, neformalnog i informalnog obrazovanja predstavlja najefikasniji način da se mladima pruži kvalitetan obrazovni okvir koji podrazumijeva koncept „funkcionalne pismenosti“ – sposobnost učenika da primijene znanje i vještine, da efikasno analiziraju, promišljaju i komuniciraju dok rješavaju probleme u različitim situacijama; te, koncept cjeloživotnog učenja – razvoj motivacije za učenje kod učenika.
Uzimajući u obzir da se relevantne institucije u sektoru obrazovanja već direktno bave formalnim obrazovanjem mladih, strategija predviđa jedan dio konkretnih mjera koje se tiču primarno neformalnog obrazovanja, dok je u dijelu formalnog obrazovanja fokus na razvoju socio-emocionalnih vještina kod mladih, sticanju praktičnih iskustava u formalnom obrazovanju, prevenciji ranog napuštanja škole te promociji obrazovne mobilnosti.
Ishod C - Mladi su aktivni građani/ke, uključeni, motivisani, proaktivni i učestvuju u procesima donošenja odluka, razvoja zajednice, u kreiranju politika i njihovom sprovođenju
Mladi u Crnoj Gori, kao posebna društvena grupa u procesu odlučivanja našli su se u položaju ,,dvostruke tranzicije“. Prva je socijalna tranzicija – odnosi se na proces prelaska iz nedemokratskog sistema u sistem parlamentarne demokratije i druga je razvojna, odnosno prelazak iz djetinjstva u odraslo doba.
Omladinska participacija predstavlja društveni angažman i aktivizam mladih, aktivno učešće mladih u rješavanju za njih relevantnih pitanja i donošenju odluka kako u lokalnim zajednicama tako i na državnom nivou. Taj društveni angažman ostvaruje se kroz rad u političkim partijama, organizacijama civilnog društva, samostalnim omladinskim udruženjima ili kroz neki drugi oblik formalnog ili neformalnog građanskog udruženja ili putem volonterskog rada.
Strategija predviđa mjere koje se odnose na razvoj kulture učešća mladih, podršku omladinskom organizovanju i umrežavanju mladih.
Više od 90% mladih smatra da treba da budu uključeni u donošenje odluka na svim nivoima, a smatraju da najviše mogu doprinijeti u oblastima ljudskih prava, razvoja lokalne zajednice, ekonomije, politike, kulture. Nacionalni izvještaj o razvoju po mjeri čovjeka ocjenjuje da „na nivou zajednice i društva, građani Crne Gore ne vjeruju u svoju vlastitu sposobnost i kolektivnu sposobnost da se utiče na donošenje odluka, pa je i njihov nivo učešća u nevladinim organizacijama, udruženjima, klubovima i drugim oblicima građanskog društva relativno mali.
Primijetna su dva tipa problema koje treba adresirati kad je u pitanju učešće mladih:
- neinformisanost i nepovjerenje mladih/građana u postojeće mehanizme, poput struktura za učešće unutar obrazovnih institucija, te javnih rasprava i drugih zakonom definisanih mehanizama učešća građana.
- neprilagođenost postojećih mehanizama mladima i/ili nedostatak novih mehanizama koji bi na adekvatan način osigurali ispunjavanje prava mladih da učestvuju u procesima donošenja odluka.
Radi unapređenjastanja u ovoj oblasti, strategija predviđa mjere koje se odnose na razvoj kulture učešća mladih, podršku omladinskom organizovanju i umrežavanju mladih, te obezbjeđivanje mehanizama/sistema za njegovanje aktivizma mladih.
Ishod D - Mladi su dobrog zdravlja, bezbjedni, imaju pristup adekvatnom sistemu podrške za prelazak u odraslo doba i samorealizaciju, samosvjesni su, inovativni, pokazuju inicijativu i prihvataju različitosti
Mladi ljudi se suočavaju s višestrukim preprekama pri osamostaljivanju, a najviše ih je finansijske prirode. Mladi starosti 15–29 rijetko su formirali bračne zajednice, 12% je oženjeno/udato, dok je 15,5% završilo tranziciju do dostojanstvenog posla. Nemogućnost mladih da se osamostale utiče na njihove porodice i finansijski ih opterećuje.
Pitanje sistema podrške mladima za tranziciju u odraslo doba je multiresorsko i multisektorsko i zahtijeva koordinisane i integrisane intervencije. Sistemi obrazovanja, zdravstva, te rada i socijalnog staranja bave se ovim pitanjima iz svojih nadležnosti. Ipak, važne oblasti razvoja mladih, poput učešća, informisanja ili slobodnog vremena mladih, kao i oblasti neformalnog obrazovanja mladih i omladinskog rada nijesu razvijene i ne postoji uspostavljen sistem intervencija, programa i usluga. Ove oblasti su bez adekvatne infrastrukture, institucionalnih i ljudskih kapaciteta, standarda, sistema obezbjeđivanja kvaliteta. Zato će Strategija primarno fokus staviti upravo na ta nerazvijena polja.
Kako bi se postigao ovaj ishod, strategijom su definisane mjere koje se tiču uspostavljanja efikasnog međusektorskog informativno-savjetodavnog servisa za mlade i roditelje, podrška psiho-fizičkom razvoju i očuvanju zdravlja mladih, kao i razvoj omladinskog rada kao podrške za tranziciju mladih ka autonomiji.
Ishod E - Mladi imaju pristup kvalitetnim kulturnim sadržajima kao kreatori i konzumenti
U Crnoj Gori postoji nedovoljna je podrška mladima za razvoj posebnosti sopstvenih subkulturnih izraza, nedovoljna uključenost mladih u postojeće programe institucija kulture, kao i nedovoljna informisanost mladih o umjetnosti i kulturi kroz postojeći sistem obrazovanja, kroz programe u institucionalnom i vaninstitucionalnom sistemu kulture i u medijima. Zato se ova Strategija u jednom dijelu bavi domenom kulture mladih, uvažavajući postojanje drugih strategija i nadležnih institucija koje se bave kulturom.
Pojmom kultura obuhvaćeno je kulturno i umjetničko stvaralaštvo i djelatnosti kojima se stvaraju, prezentuju, promovišu, štite i čuvaju kulturna dobra, umjetnička djela i druge duhovne tvorevine.
Strategijom su prepoznate mjere koje se tiču podrške mladim kreatorima kulture i medijskih sadržaja, kao i obezbjeđivanja jednakog pristupa kulturnim sadržajima za sve mlade.
Ishod F - Uspostavljen je normativno pravni okvir za sprovođenje omladinske politike
Ovaj ishod se odnosi na unapređenje institucionalnog okvira i mehanizama za kreiranje sprovođenje omladinske politike, i konkretno Strategije za mlade i Zakona o mladima.
Mjere predviđene u ovoj oblasti imaju za cilj unapređenje kapaciteta institucije nadležne za koordinaciju omladinske politike, unapređenje međusektroske i međuresorske saradnje, prikupljanje podataka o položaju mladih, podršku druživanju mladih, podršku sprovođenju omladinske politike na lokalnom nivou, međunarodnu saradnju.
Monitoring i evaluacija
U skladu sa Zakonom o mladima, za praćenje primjene omladinske politike u svim oblastima od značaja za mlade, koje su definisane Strategijom za mlade, zadužen je Savjet za mlade. Savjet će davati preporuke za unapređenje omladinske politike, učestvovati u planiranju, sprovođenju i evaluaciji Strategije za mlade, davati mišljenja u postupku pripreme propisa iz oblasti kojima se uređuju pitanja od značaja za mlade i pratiti položaj mladih, te predlagati mjere za njegovo unapređenje.
Uprava za mlade, odnosno sada Ministarstvo sporta, će obavljati administrativne i stručne poslove za Savjet za mlade, uključujući i prikupljanje podataka o izvršavanju pojedinih mjera utvrđenih Strategijom i Akcionim planom i blagovremeno izvještavanje Savjeta i Vlade o njihovoj realizaciji.
Organi nadležni za pojedine oblasti omladinske politike dužni su da sarađuju u sprovođenju omladinske politike i odrede kontakt osobu za mlade. Kontakt osoba za mlade koordinira aktivnosti u vezi s omladinskom politikom i ostvaruje saradnju sa Ministarstvom sporta i Savjetom za mlade u planiranju, sprovođenju i evaluaciji Strategije za mlade. Državni organi/institucije koji budu određeni kao nosioci pojedinih aktivnosti, utvrđenih Akcionim planom, biće obavezani da Ministarstvu sporta, na svakih šest mjeseci, dostavljaju izvještaje o statusu realizacije određenih aktivnosti. Ministarstvo će, najmanje jednom godišnje, podnositi Savjetu za mlade i Vladi izvještaj o realizaciji Strategije.
Između ostalog, za monitoring i evaluaciju Strategije, kao i za praćenje položaja mladih, koristiće se Okvir za monitoring i evaluaciju Strategije, koji ovdje možete preuzeti.
Plan implementacije
Plan implementacije strategije sadrži podmjere koje se odnose na čitav petogodišnji period sprovođenja strategije i služiće kao osnova za pripremu godišnjih akcionih planova.
Akcioni plan 2017
Ovdje možete preuzeti akcioni plan za sprovođenje strategije za 2017. godinu.
